Spirometrija predstavlja osnovni i najznačajniji test za ispitivanje plućne funkcije, a za pacijenta je potpuno bezbolan, lako izvodljiv i brz.
Spirometrijski test pruža podatke koji pomažu pri dijagnostikovanju plućnih bolesti i omogućava praćenje zdravstvenog stanja pluća. Testom se mjeri maksimalna količina vazduha koju osoba može da udahne i izdahne, kao i koliko vazduha može da izdahne u prvoj sekundi testa. Test obično traje 10-15 minuta.
Kome treba raditi test?
- Osobama koje imaju osjećaj otežanog disanja, gušenja, kratkog daha pri naporu ili u mirovanju.
- Aktuelnim i bivšim pušačima.
- Osobama koje dugo kašlju.
- Osobama koje već koriste lijekove za plućne bolesti.
- Spirometrija se takođe izvodi u okviru preoperativne pripreme, nekih sistematskih pregleda, u oblasti medicine rada, kod sportista…itd.
Kontraindikacije za izvođenje testa su svježi infarct miokarda, u poslednjih mjesec dana, iskašljavanje krvi nepoznatog uzroka, pneumotoraks, svježa plućna embolija, nestabilni kardiovaskularni status, skorašnja hirurgija oka, aneurizma (torakalna, abdominalna, cerebralna), skorašnje abdominalne i grudne hiruške procedure, akutni poremećaji koji ometaju izvođenje testa (povraćanje, proliv, i sl.).
Kako napraviti spirometriju?
Potrebno je doći na testiranje udobnoj odjeći koja neće stezati. Poželjno je ne jesti 2 sata prije testa, ne izvoditi teške treninge 30 minuta prije, a konzumacija alkohola zabranjena je dva do četiri sata prije testiranja. Pušenje je zabranjeno 30 minuta prije, iako bi bilo poželjno ne pušiti 24 sata prije testiranja.
Prije izvođenja spirometrijebilo bi dobro da pacijent pričeka u čekaonici 10-15 minuta i za to vrijeme mirno diše.
Za pacijente koji već koriste inhalacionu terapiju za pluća, ne uzimati terapiju prije testiranja i to:
- Kratkodjelujuće bronhodilatatore 6-8 sati prije testiranja
- Dugodjelujuće bronhodilatatore 12 sati prije testiranja
- tiotropijim, indakaterol, glikopironijum i teofilin 24 sata prije testiranja
Kako se test izvodi?
Prije početka testa stručno osoblje objasni svrhu testa i način na koji se on izvodi. Čist usnik sa antibakterijskim filterom se postavi na aparat. Osoba koja se testira treba da sjedi uspravno na stolici sa naslonom, sa blago raširenim nogama na zemlji. Ispitaniku se objasni da će tokom testa imati štipaljku na nosu kako bi se izbjeglo disanje na nos, što može uticati na testiranje. Tokom pregleda osoba koja se testira čvrsto obuhvati usnik ustima kako bi se spriječilo prolaženje vazduha izvan usnika.
Mogući problem tokom testa!
Duboki izdisaji, koji su potrebni za ovaj test, teški su za neke osobe. Ako se ispitanik umori ili osjeti vrtoglavicu tokom testa, treba da zatraži pauzu od nekoliko minuta prije nego što pokuša ponovo. Kod nekih osoba prilikom testa može da dođe do pojave kašlja i tada treba pokušati isprazniti pluća do kraja pre nego što se započne novi udisaj.
Šta se dešava ako rezultati testa ukazuju na poremećaj funkcije pluća?
Ukoliko se utvrdi poremećaj funkcije pluća, ljekar može da zatraži da ispitivana osoba najpre udahne lijek koji olakšava disanje (bronhodilatator), a zatim se nakon 10–15 minuta ponovi test. Na ovaj način se utvđuje da li će upotreba lijeka za inhalaciju popravit idisanje, tj. funkciju pluća.
Rezultati testa su normalni – da li to znači da ste zdravi?
Ako je ispitanik ranije imao simptome koji su slični astmi, a rezultati spirometrije su sada normalni, to ne znači da nema astmu. Ako ispitanik puši cigarette ili udiše opasne materije kao što su prašina, dim, isparenja ili hemikalije na poslu, a rezultati su normalni, on je i dalje pod velikim rizikom za izmijenjeno stanje pluća i treba da uradi sve što je moguće da svoja pluca zaštiti.
Da li su potrebni dodatni testovi?
Test spirometrije je važan za mjerenje funkcije pluća. Ako simptom i variraju (što je čest slučaj kod astme), ljekar može zatražiti da se test ponovi još jednom. Rezultati treba da se uporede kako bi se utvrdilo koji rezultat je referentan za ispitivanu osobu. Ako već postoji utvrđeno oboljenje pluća, spirometrija se može koristiti za praćenje stanja. Pored toga, mogu se indikovat i dodatni testovi kao što su serije spirometrijskih testova nakon opterećenja ili nakon inhalacije supstanci koje mogu porovocirat i suženje disajnog puta. Ovi testovi se izvode u strogo kontrolisanim uslovima i obavlja ih stručno osoblje.
Dr Mirko Šebek